BANJALUKA, SARAJEVO - Vrijednost naftnih ležišta u BiH procjenjuje se na nekoliko desetina milijardi dolara, ali njihova eksploatacija neće biti moguća ukoliko se ne dogovore entiteti, upozoravaju iz komisija za koncesije RS i FBiH.Priču o eksploataciji nafte u BiH, čije su postojanje neosporno potvrdila predratna istraživanja, oživjela je nedavna posjeta Milorada Dodika Rusiji, tokom koje je premijer RS najavio da će dvije kompanije iz te zemlje početi s ispitivanjima nalazišta nafte i gasa u RS.

Ranko Cvijić, profesor Rudarskog fakulteta u Prijedoru i savjetnik Komisije za koncesije RS, kaže da su tokom istraživanja od 1989. godine locirana četiri prioritetna naftna polja čiji se kapacitet procjenjuje na 50 miliona tona, i to južno od Šamca, površine 22 kilometra kvadratna, jugozapadno od Orašja površine 37 kilometara kvadratnih, na području Tuzle od 22,5 kilometara kvadratnih i Lopara površine 21 kilometar kvadratni.

Ako se uzme u obzir to da su procijenjene količine nafte oko 50 miliona tona, odnosno oko 366 miliona barela, po aktuelnoj cijeni nafte na svjetskom tržištu njihova vrijednost bi iznosila oko 27 milijardi dolara, odnosno oko 38 milijardi KM, s tim da bi se te vrijednosti mijenjale u zavisnosti od mijenjanja cijene nafte na berzi.

Prema Cvijićevim riječima, samo naftno polje kod Tuzle se u cjelosti prostire na području FBiH, a polje kod Lopara je kompletno u sastavu RS.

On je podsjetio da su Dejtonskim mirovnim sporazumom entiteti isključivi titulari mineralnih resursa, te da, shodno tome, samo nadležna ministarstva, odnosno vlade RS i FBiH, mogu da na svom prostoru daju rješenja i potpisuju ugovore o koncesiji za istraživanja, odnosno korišćenja mineralnih resursa, pa i nafte i gasa.

Cvijić je rekao da je u vezi s naftom specifična situacija jer se neka ispitana ležišta protežu duž entitetskih granica.

Prema njegovim riječima, malo kome bi se isplatilo da radi, a da nema koncesiju na cjelokupnu količinu nafte.

On smatra da se moraju proširiti istraživanja jer je izvjesno da nafta osim na pomenutim lokacijama postoji i na području Dinarida, dodajući da je Američka kompanija AMOKO, koja se u međuvremenu raspala, vršila opsežne pretrage na tom području, nakon čega su tražili ugovor od 35 godina za istraživanje i eksploataciju nafte.

Šefik Koričić, predsjednik Komisije za koncesije FBiH, kaže da je sad rano govoriti o tome jer su u FBiH u proceduri izmjene Zakona o koncesiji, kojim bi nadležnosti za davanja koncesija s kantona prešle na entitetski nivo.

On objašnjava da će o koncesijama za eksploataciju ležišta koja se nalaze na entiteskoj liniji morati odlučivati državna komisija.

Koričić kaže da bi država, ukoliko bi se neko odlučio za eksploataciju nafte, imala ogromnu korist ako se ima u vidu da prema prvim istraživanjima postoje zalihe za 50 narednih godina.

Prema njegovim riječima, ukoliko bi se krenulo s vađenjem nafte, kao prateći produkt bi bila i eksploatacija gasa koji gotovo uvijek ide uz naftu, čime bi bili obezbijeđeni i dodatni prihodi.

Koncesija za naftu i do 15 odsto

Ranko Cvijić, profesor Rudarskog fakulteta u Prijedoru i savjetnik Komisije za koncesije RS, kaže da bi visina koncesione naknade za izvađenu naftu mogla da bude između 10 i 15 odsto njene vrijednosti.

On kaže da je nezahvalno u ovom trenutku prognozirati kolika bi mogla biti koncesiona naknada jer ona zavisi od niza faktora, počevši od dubine ležišta, kvaliteta, pristupa i niza drugih stvari.

Cvijić kaže da su ispitana nalazišta u projektu "Sjeverna Bosna" plića, dok se nalazišta iz projekta "Južna Bosna", odnosno na području Dinarida, nalaze na većim dubinama.

Opštine Površine nalazišta u km²

• Šamac 22
• Orašje 37
• Tuzla 22,5
• Lopare 21

Komentari

Dodaj Novi Traži RSS

Komentiraj

Ime: Email:  nemoj obavještavatiobavijesti Naslov: UBBKod:         -boja-svijetlo plavacrnaplavarozasivazelenalimun žutatrula višnjamornarskamaslinastaljubicastacrvenasrebrnatirkiznabijelažuta -velicina-sitnomalosrednjevelikoogromno     Molimo unesite anti-spam kod sa slike, ako ste registrovani-ulogujte se.Imate potpunu anonimnost IP adrese. Klikom na pošalji prihvatate uslove korištenja ovog Web sajta. Od 04.04.10 BrodLive.com ne kontrolise i ne odgovara za sadrzaj i komentare na sajtu.

Anoniman |11-03-2010- 08:46:34 Ma ja sam i bez istraživanja znao da u BiH mora biti nafte, toliki muslimani, a da nema nafte, pa to je nemoguće! OdgovorCitat 4 0

SB  - rusi, muslimani, nafta ... |12-03-2010- 02:53:24 em muslimani em rusi, u pravu si mora tu biti nafte ... OdgovorCitat 0 0

vuk  - Ima jos nalazista ali o tom potom |10-03-2010- 19:55:11 Ako bi se nasli investitori i izvrsila busenja kao i obezbedio terminal naftovod itd,svu ovu naftu bi mogla da odkupi republika Srpska odnosno Rafinerija Nafte Brod koja je clan Z.njeft i koji jedino mogu da uloze u ove projekte. Dakako svako ulaganje i svaki projekat je otvaranje novih radnih mjesta i jacanje privrede i drzave. OdgovorCitat 0 0

selena |10-03-2010- 16:15:47 Jesu vas rodili muškarci kad vam tako žene ne valjaju OdgovorCitat 0 0

Anoniman |10-03-2010- 19:43:44 Šala Selena, ja sam napisao donji komentar i nema veze sa mojim stvarnim stavom, a on je da su žene izuzetne, ukras čovječanstav i izuzetno snažne, tako da pojam "slabiji spol" uglavnom ne stoji. OdgovorCitat 0 0

Anoniman |10-03-2010- 15:14:54 Najveći poštovalac ženski prava je, bez sumnje, BORAT! On je svojoj ženi kupio nov plug i dobro je vukla prve tri godine braka, a onda, kada je napunila 15 godina, odjednom problemi, te navalja plug, te tvrda zemlja. Ko bi tim ženama udovoljio??? OdgovorCitat 0 0

Balkanac |09-03-2010- 13:48:59 Žene će nam doći glave sa svojim pravima! OdgovorCitat 0 0

Analitičar  - Balkan - hodnik |09-03-2010- 11:15:53 Narod mora postati svjestan samog sebe i onda ni jedna fukara, uvozna ili domaća, neće moći da ga sputava u prosperitetu. Na žalost sadašnje stanje je takvo da su stanovnici BiH uglavnom utučeni, okrenuti svakodnevnici i pokušaju da prežive i tako pognute glave ne vide potencijale koji bi mogli prehraniti i držati na znatno višem standardu života i dvostruko više stanovništva nego što ga ova, napaćena zemlja trenutno ima. Zašto je to tako? Pretpostavljam da odgovore treba tražiti u istoriji ovih prostora, konstantnim ratovima sa povremenim mirnim periodima i različitim osvajačima koji su samo crpili i pljačkali naše resurse, a ostavljali blijede tragove kulture. Političari, koji bi trebali diplomatski štiti taj narod, u svoj toj gužvi i manjku zakonitosti, uglavnom su gledali kako da napune svoje džepove i odu. Drugim riječima, godinama narod je samo varan i pljačkan, te je vremenom izgubio volju da se bori - demoralisan je. Postavlja se drugo pitanje: Otkuda toliki ratovi - da li smo mi kolektivno politički nedozreli te dozvoljavamo da do toga dolazi? Ne bi krivicu tražio na toj strani: ljudi, u bilo kom dijelu Svijeta, su slični - imaju intelektualce, vizionare, lopove, debile i svu drugu intelektualnu šarolikost. Isto to vrijedi i za nas. Po meni, problem je u geo-političkom položaju Balkana, a naročito ovog dijela. Mi smo isuviše istočno za Zapad, a isuviše zapadno za Istok, te kao takvi nismo nikome zanimljivi da bi se oslonili na nas, ulagali i slično. U isto vrijeme smo i jako zanimljivi, ali samo kao prolazište, hodnik, a ko to mari za hodnike? Bitne su kuhinje, dnevni boravci, kupatila i spavaće sobe, a u hodniku uglavnom ostavljamo smrdljive cipele i čarape. To ne znači da nam hodnik ne treba, pa kako bi došli do lijepog i širokog dnevnog boravka, kako bi se opustili u kupatilu, odmorili u spavaćoj sobi i ručali u kuhinji? Treba nama hodnik, ali nećemo se tamo dugo zadržavati, uzećemo što iz njega trebamo i na jednu od navedenih destinacija. Šta da rade ovi što su osuđeni da spavaju u hodniku? Preostaje im da trpe smrad čarapa i cipela, stalno guranje prolazećih komšija i da sanjaju kako da se presele u dnevni boravak ili da uzmu alat u ruke i naprave od hodnika dnevni boravak, a komšije uljudno zamole da probiju drugi zid do dnevnog boravka, spavaće sobe, kuhinje i kupatila. Sumnjam da će se komšije sa tim pomiriti, kada već imaju hodnik, ali treće opcije nema. OdgovorCitat 0 0

Kurbla san |09-03-2010- 14:46:27 Dobar i zanimljiv komentar. OdgovorCitat 0 0

SAT1  - Opsjenari |09-03-2010- 03:27:22 Sve bi to bilo dobro kada bi sa političke scene otišli velemajstori svih blokada boljeg života, a među njima najveći opsjenar svih vremena, laktaški baron Minhauzen. Dok je njega i dok se njega pita neće ovaj narod na zelenu granu još dugo. A njemu se ne žuri. Za njega je politika što gore to bolje glavna strategija razvoja. On se razvija progresivno, a narod ko jebe. Dobiće narod dobru priču za laku noć. OdgovorCitat 4 2

brod |08-03-2010- 22:06:27 Posto postoji dokumentacija o istrazivanjima koje je AMOKO radio na pomenutim lokacijama to pojednostavljuje daljnu proceduru. Da ima pameti na svim stranama u BiH doslo bi do velikog prosperiteta u drzavi (sa entitetima). Velike zalihe nafte i plina su resursi koji imaju stratesku vrijednost.Naj bolje bi bilo kada bi se dala koncesija nekoj stranoj naftnoj kompaniji. Tada bi svi imali koristi i ujedno bi se otvorila nova radna mjesta.S time dolazi i ekonomski prosperitet. OdgovorCitat 3 0

Powered by !JoomlaComment 4.0 beta2